Što je slobodan softver?

Riječ "free" u pojmu "free software" odnosi se na slobodu, ne cijenu. Hrvatski jezik, na sreću, nema ovakvih problema, pa je riječ "slobodan" jasan pokazatelj smisla. Ovo se značenje koristi od 80-ih, a prvi puta je zabilježeno u GNU biltenu, svezak 1, broj 1, izdanom u veljači 1986. Četiri slobode definiraju slobodan softver:

Ove slobode su prava, a ne obveze, iako poštivanje ovih sloboda može obvezati pojedinca prema društvu. Bilo koja osoba može odabrati ne koristiti ove slobode, no isto tako može odabrati iskoristiti ih sve. Posebno treba razumjeti da slobodan softver ne isključuje komercijalnu upotrebu. Ako program ne dozvoljava komercijalnu upotrebu i komercijalnu distribuciju, nije slobodan softver. Doista, sve više tvrtki zasnivaju svoj poslovni model u potpunosti, ili barem djelomično na slobodnom softveru, uključujući neke od najvećih isporučitelja vlasničkog softvera. Slobodan softver omogućuje davanje pomoći i podrške, ali ne čini to obveznim.

Terminologija

Engleski je vjerojatno jedini jezik s toliko neizražajnom razlikom između slobode i cijene. Preveden u druge jezike, izraz koji označava "slobodan" jednoznačno se odnosi na slobodu.

Otvoreni kod

3. veljače, 1998, u praskozorje Netscapeove najave da će svoj preglednik izdati kao slobodan softver, grupa ljudi sastala se u Palo Altu u Silicijskoj dolini i predložila početak marketinške kampanje za slobodan softver uz korištenje naziva "otvoreni kod". Cilj je bio brza komercijalizacija slobodnog softvera i prihvaćanje slobodnog softvera od strane tvrtki i ulagača nove, brzorastuće industrije. U tu svrhu učinili su svjesnu odluku da zanemare sve dugoročne probleme (kao što su filozofske, etičke i socijalne implikacije) vezane uz slobodan softver, smatrajući ih preprekama na putu brzog prihvaćanja od strane industrije. Predložili su usmjeravanje samo na tehničke prednosti1.

Izvorno definiran kao ista stvar kao i slobodan softver što se tiče licenci i implementacije, izraz "otvoreni kod" - koji ljudi šesto koriste u dobroj namjeri misleći na ono što označava slobodan softver - koristi se za sve više stvari. Danas se redovito koristi za sve od slobodnog softvera pa do izrazito neslobodnog Microsoftovog "sigurnosnog programa [američke] vlade"2.

Libre software

Kada je Europska komisija počela redovno obrađivati temu slobodnog softvera, željeli su izbjeći višeznačnost engleske riječi "free software", kao i nesporazuma oko "otvorenog koda", što je dovelo do prihvaćanja trećeg izraza koji se povremeno pojavljivao od 1992.: "Libre software". Ovaj se izraz pokazao otporan na trend korištenja u svakojake svrhe i još uvijek se koristi uz isto značenje kao i "slobodan softver", tako da bi mogao ponuditi rješenje onima koji se boje da će biti krivo shvaćeni kada govore engleski.

Izvori

  1. Za izvor, vidi OSI FAQ: Kako je "otvoreni kod" povezan sa "slobodnim softverom"? Inicijativa otvorenog koda je marketinški program za slobodan softver. Time se pokušava progurati "slobodan softver" na čvrsto zasnovanim pragmatičkim temeljima, umjesto na ideološkom inzistiranju. Presuđujući smisao nije izmjenjen, a gubitnički stav i simbolika jesu.
  2. U ovom programu vlade i međuvladine organizacije plaćaju poveće sume novca za površan uvid u neke dijelova izvornog koda Windowsa u posebnim Microsoftovim objektima. Ovo možda uvećava "osjećaj sigurnosti", ali je u pravilu beskorisno - pogotovo pošto ni ne znaju da li je ono što proučavaju uopće ono što imaju na svojim računalim. I naravno, to im ne pruža slobode.